Upravne pristojbe - Centar za javne politike i ekonomske analize

Jasno je da u Hrvatskoj postoji visoka porezna presija, jasno je da i nova kozmetička porezna reforma neće potaknuti značajnije investicijsku klimu. Jasno je da poslovanje poslovnih subjekata dodatno kompliciraju administrativne procedure, međutim ostaje nejasno što poslovni subjekti plaćaju kad plaćaju upravne pristojbe.
Poslovni subjekti u svojem poslovanju plaćaju porez. On je njegov bitak i smisao postojanja, barem tako država gleda na poslovne subjekte. Ne možeš poslovati ako nisi platio porez. Kao da to nije dovoljno, ako želite uslugu od države ponovno će te platiti porez kroz upravne pristojbe. Na takav način država višestruko oporezuje poslovne subjekte. Iako se upravne pristojbe u poslovnoj praksi često doživljavaju kao parafiskalni namet, one to nisu. One su prihod proračuna odnosno blagajne (fiskusa). Prihod su državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Javne pristojbe se plaćaju na zahtjeve, molbe, prijave, uvjerenja, izvatke i druge podneske. Na neki način upravne pristojbe možemo gledati kao na cijenu koju poslovni subjekt plaća za dodatnu uslugu od države. Danas kada težimo elektroničkom poslovanju apsurdno je da plaćamo print A4 papira (stvarne vrijednosti ni 3 kn) najmanje deset puta više od stvarnog troška. Što se može kriti iza tog troška osim primarnog troška papira i tonera? Možda dodatni trošak vremena radnika, ali on je pokriven plaćom, trošak struje, ali on je pokriven režijskim troškovima, trošak amortizacije printera, ali i on je pokriven amortizacijskim stopom dugotrajne imovine.

Ostaje nejasno koji je razlog tako visokih upravnih pristojbi. Cijena upravnih pristojbi je sadržana u Uredbi o Tarifama koja predstavlja svojevrsni cjenik usluga od strane države. Neke Tarife su jako visoke pa se tako za rješenje o odobrenju rada privatne škole plaća 3.000 kn, a za rješenje o odobrenju rada za detektivski ured plaća se 9.000 kn.
Tarife donosi Vlada Republike Hrvatske. U studenom 2016. donesen je konačan prijedlog Zakona o upravnim pristojbama kojim se usklađuje Zakon s direktivama i uredbama Europskog parlamenta i Vijeća te koji bi trebao s 01.01.2017. stupiti na snagu. Novosti su da biljezi lagano odlaze u povijest. Biljege ćemo moći plaćati elektroničkim putem. Na takav način imamo povijesnu priliku poslati biljege na filatropske izložbe jer će postepeno gubiti svoje značenje. Jedan od argumenata je i njihova zlouporaba. Poznato je da državni službenici vole filatropiju, pa nerijetko znaju skinuti biljege s već biljegovanih dokumenata, što otvara prostor za njihovu zloupotrebu i trgovinu.
Nekada su se poštanske usluge plaćale gotovim novcem i plaćao ih je primatelj. Često se događalo da pošiljatelj napiše na vanjskoj strani omotnice kratku poruku koju je pošiljatelj mogao pročitati i nakon toga odbiti plaćanje naknade za poštansku uslugu. Tako je Rowland Hill 6. svibnja 1840 u Velikoj Britaniji izumio prvu poštansku marku, glasoviti One Penny Black . Upravo su poštanske marke kroz koje se plaćala naknada za državne usluge (slanje pošte) preteča današnjim biljezima.

Prema čl.13 Zakona o Upravnim pristojbama od 01.01.2017. plaćanje upravnih pristojbi je moguće na dva načina :
a) E-pristojbom koja je postala dio integriranog sustava platforme E-građani
b) Internet bankarstvom direktno uplatom na propisani račun

Vlada želi bržu, moderniju i efikasniju upravu, međutim ona nije dovoljna. Rješenja koja Centar za javne politike i ekonomske analize predlaže su:
• Mjerenje procesa povezanih s upravnim pristojbama kako bi se izmjerio stvarni trošak koji plaćamo pod upravnom pristojbom
• Reviziju svih Tarifa upravnih pristojbi i njihovo cjenovno smanjivanje
• Ukidanje upravnih pristojbi gdje god je moguće, kako bi se olakšalo poslovanje poslovnim subjektima
• Informiranje pristojbenih obveznika o načinima elektroničkog plaćanja pristojbi
• Daljnje zalaganje za uslugu javne uprave koja mora biti brza, moderna i efikasna