Škole razmišljanja u klasičnom liberalizmu - 5 dio: Prirodno pravo

Da li svi ljudi imaju prirodna prava? Filozofi Ayn Rand i Robert Nozick misle tako.  Dr. Nigel Ashford ispituje školu mišljenja "Prirodnog prava", posebno teorije Rand i Nozick. Nozick i Rand oboje tvrde da države ne bi trebalo da narušavaju naša prirodna prava i da država postoji samo da štiti ova prirodna prava. Oni takođe smatraju da je kapitalizam jedini moralni ekonomski sistem, jer se zasniva na dobrovoljnoj razmjeni, a ne prinudi. Izvor: Learn Liberty YouTube kanal.

Preveo: Savo Gajić

(video na dnu transkripta)

Transkript:

Sada ćemo pogledati Ajn Rend i Roberta Nozika o prirodnom pravu. Ajn Rend je poznata kao romanopisac, ali ona je takođe napisla mnogo filozofskih dijela. Vjerovatno najpoznatija njena knjiga je Pobunjeni Atlas. Robert Nozik je bio Harvardski filozof koji je napisao čuvenu knjigu Anarhija, država i utopija. Oboje pristupaju filozofiji iz ugla tzv. prirodnih prava. Vjerovali su da je prirodno pravo ispravan pristup odlučivanju političkih pitanja.

Još od osnivanja Amerika ima jaku tradiciju prirodnih prava. Oni su bili pod snažnim uticajem ideja Džona Loka, koji je vjerovao da su prirodna prava došla od Boga. To je izraženo i u Deklaraciji nezavisnosti. Ajn Rend se povezuje sa onim što ona naziva Objektivizam. Ona veruje da postoji objektivna realnost i objektivni moral, da možemo otkriti realnost i moral upotrebom razuma. Znamo da je u prirodi čovjeka da želi da živi, da želi da preživi. Da bi ljudi živjeli i preživjeli oni moraju da imaju određena prirodna prava. Ona su neophodna za postojanje. Dakle, mi znamo da postoje prirodna prava, jer ona proizilaze iz čovjekove prirode . Ovo se zove teleološko objašnjenje, to jeste, prirodna prava postoje za cilj ili svrhu ljudskim bićima.

Robert Nozik takođe vjeruje u prirodno pravo. On smatra da ako se vodimo racionalnim lični interesom ne bi prekršili prirodna prava drugih. On pretpostavlja da postoje prava. On ispituje šta je posljedica toga. Ne zavisi naročito od ljudske prirode. Dakle, prema ovome, koristi se takozvani deontološki pristup.

Prirodna prava nam govore šta bi smjeli da uradimo. Na primjer, ne ubij, jasan moralni princip koji nam govori da treba da štitimo prava ljudi, u ovom slučaju, pravo da ne budu ubijeni. Dakle oboje vjeruju u prirodna prava, ali objašnjavaju ih kroz dvije različite metodologije. Oboje se slažu da je problem sa državom taj što krši naša prirodna prava.

Nemoralna je upotreba sile da bi došli do cilja. Kapitalizam, tvrde oni, je jedini moralni ekonomski sistem. On se zasniva na dobrovoljnoj osnovi razmjena, on nije zasnovan na prinudi. Dakle, problem sa državom je da mnogo onoga šta država radi podriva naša prirodna prava.

Dakle, šta je uloga države? To je minimalna država čija je jedina svrha zaštita naših prirodnih prava. Rand opisuje ovo kao minimalnu državu, koja stavlja silu pod objektivnu kontrolu. Mi možemo objektivno da odredimo šta bi trebalo da bude uloga države. Nozik kaže da treba da postoji minimalna država za borbu protiv nasilja, krađe, prevare, a za pridržavanje ugovora. Sve izvan te uloge je nelegitimno jer krši prava ljudi. On govori o odbrani „kapitalističke djelatnosti“ između odraslih osoba. Sve dok su ljudi dobrovoljno pristali, njima bi trebalo da bude dozvoljeno da rade šta žele. Dakle, rezultat ovoga je da oni vjeruju u minimalnu državu isključivo dizajniranu da nas zaštiti. Takva država treba da obezbijedi vojsku da nas brani. Trebalo bi da obezbijedi policiju da nas čuva od kriminalaca. Trebalo bi da obezbijedi sudstvo, da se izbjegnu sukobi između ljudi. I to je to. Nema opravdanja za bilo koji oblik vlasti izvan ove, kao što je država socijale.