Ekonomista Miloš Grujić, direktor PREFa (Društvo za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom) iz Banjaluke u podcastu "Nezavisnih" i Nes radija kazao je da mladima nedostaje znanja o ličnim finansijama, finansijske pismenosti, i kad završe školovanje i počnu da dobijaju platu ne znaju kako da raspolažu njom.
Godine 1914, kada je Henry Ford udvostručio plate svojih zaposlenih sa $2,25 dolara dnevno na $5 dolara dnevno, nije to učinio iz altruističkih razloga. Učinio je to da zadrži nisku stopu gubitka radnika. Ford je morao da zaposli preko 52.000 ljudi za radnu snagu od samo 14.000. Novi radnici zahtijevali su dug period obuke i mnogi bi davali otkaz, što se pokazalo skupim za proizvodnu liniju kompanije. Povećanje njihovih plata riješilo je taj problem.
Čistom snagom svog intelektualnog rada, Ludwig von Mises se etablirao kao jedan od najvažnijih intelektualaca dvadesetog vijeka. Njegovo djelo 'Ljudska akcija' ostaje temeljni tekst Austrijske škole ekonomije. Njegova kritika koja ocrtava nepraktičnost socijalizma potvrđena je padom Sovjetskog Saveza i danas stoji bez ozbiljnog intelektualnog izazova.
Aktivisti krive „kapitalizam“ za najveće svjetske probleme, poput visokih troškova zdravstvene zaštite. Neki čak tvrde da je ekonomija sama po sebi jednostavno propaganda za biznise da eksploatišu radnike. Državne škole često uzdižu regulacije, subvencije i druge intervencije, jer štite potrošače od „eksploatacionih“ kompanija i kapitalističke „pohlepe“.
Profesor Friedman objašnjava zašto većina of Amerikanaca nisu zastupljeni u ortačkom kapitalističkom sistemu koji preovladava u Americi. Izvor: LibertyPen YouTube kanal.
U svojoj knjizi 'Čovjek naspram države', Herbert Spencer argumentuje da kako država nastoji regulirati sve veći dio našeg života, time nas sve više odvlači u ropstvo.