Esencijalni Hayek: Ekonomski usponi i padovi

U ovom videu istražujemo Hayekov rad na ekonomskim usponima i padovima, za koje je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1974. godine. Hayek ističe da učestao pogrešan zaključak o većoj ekonomiji je da su ekonomski padovi - recesije - uzrokovane premalom ukupnom potražnjom. Na to se nadodaje slijedeći pogrešan zaključak da je odgovarajući lijek za recesije skup vladinih politika koje povećavaju potražnju.

Ovaj video je dio projekta Fraser instituta za predstavljanje ideja Friedricha Hayeka. Prezentirao Donald J. Boudreaux. Izvor: The Fraser Institute YouTube kanal.

Transkript:

Dobrodošli u video serijal Esencijalni Hayek. Ja sam Don Boudreaux, profesor ekonomije na George Mason univerzitetu, viši saradnik u Fraser institutu, i bloger na sajtu Cafe Hayek. Ovaj video je dio inicijative Fraser instituta da se ključne ideje F.A. Hayeka predstave u lako dostupnom formatu.

U ovom videu istražujemo Hayekov rad na ekonomskim usponima i padovima, djelo za koje je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju 1974. Jedan od Hayekovih ključnih zapažanja je da kada se vlade miješaju u privredu to rezultira da ljudi djeluju na načine koji nisu održivi. Što na kraju dovodi do bumova a onda neminovno do poadova ekonomije.

Evo da pojednostavimo tu ideju sa jednim primjerom. Ovo je Brian. Brian je političar koji misli da ima odličnu ideju za otvaranje novih radnih mjesta i kreiranje sveopšteg prosperiteta. Sa najboljim namjerama, Brian ubjeđuje svoju vladu da podrži preduzeća, tako da oni mogu da razviju i izgrade fabrike da prodaju čokoladne kisele krastavce. Brianov plan je pogrešan. On pretpostavlja da će biti velika potražnja za čokoladnim kiselim krastavcima. Da je doista postojala velika potražnja za čokoladnim kiselim krastavcima, industrija kiselog povrća bi prirodno odgovorila na tu potrebu i izgradila fabrike čokoladnih kiselih krastavaca, sve to bez vladine pomoći.

Šta se dešava kada ne postoji realna potražnja od strane kupaca za čokoladnim kiselim krastavcima? Sredstva koja pruža vlada, bilo u obliku direktne podrške kao što su subvencije ili garancije indirektnim kreditnim podrškama, deformišu ekonomiju podstičući ljude na loše odluke. U ovom slučaju, da koriste resurse da proizvode čokoladne kisele krastavce.

Kako nedostatak potražnje za ovim krastavcima postaje očigledan, preduzeća moraju da se prilagode ponovnom specijalizacijom ili čak propadanjem fabrika, prilagođavajući svoje proizvodne linije, mijenjajući svoje distributivne mreže, i tako dalje. Sve ove stvari znače neiskorišćena sredstava u kratkom roku, kako se preduzeća prilagođavaju realnosti tržišta. Izazov je da se osigura da proizvođači imaju znanje i podsticaje za proizvodnju robe i usluga koje ljudi žele. Vladino uplitanje, kao na primjer kroz subvencije ili još posebno važnije, manipulisanjem količine novca u opticaju, prikriva to znanje iskrivljivanjem cijena. Ova pometnja primoravanjem proizvođača na novu specijalizaciju da proizvede stvari koje potrošači zapravo ne žele neminovno dovodi do neophodnosti ponovnog preobraćanja i usklađenja proizvodnje samo da bi se bolje odgovorilo stvarnim potrebama potrošača.

Centralni Hayekov uvid o ekonomskim usponima i padovima je da miješanje vlade u privredu, čak i kada se obavlja sa najboljim namjerama, mijenja ljudsko ponašanje promjenom podsticaja i mijenjanjem signala na tržištu. Ove promjene rezultiraju u ulaganjima koja nisu održiva i koje na kraju dovode do recesija i padova.

Da biste naučili više daunlodirajte knjigu 'Essential Hayek' na sajtu www.essentialhayek.org

Preveo Jadranko Brkić