Kada recenzent želi da oda posebno priznanje nekoj knjizi, on joj proriče da će se čitati i posle „sto godina”. Prvi put objavljen u vidu pamfleta, juna 1850., Zakon je star preko sto godina. A pošto su njegove istine večne, čitaće se i kad prođe sledeći vek.
Jedan od najpoznatijih ekonomista i socijalnih filozofa dvadesetog veka, Ludvig fon Mizes (Ludwig von Mises) je u toku svog dugog i produktivnog života razvio potpunu deduktivnu ekonomsku nauku zasnovanu na temeljnom aksiomu da pojedinačna ljudska bića svrsishodno delaju da bi ostvarili željene ciljeve. Iako je njegova ekonomska analiza “vrednosno indiferentna” – u smislu da je za analizu nebitno koje su vrednosti ekonomista, Mizes je zaključio da je za ljudsku rasu laissez-faire jedina dugoročno održiva ekonomska politika, sa slobodnim tržištem i neograničenim korišćenjem prava privatne svojine, gde je vlast strogo ograničena na odbranu sigurnosti osoba i svojine u okviru njene teritorije.
Stefan Molyneux: "We can only be kept in the cages we do not see. A brief history of human enslavement - up to and including your own." From Freedomain Radio, the largest and most popular philosophy conversation in the world. http://www.freedomainradio.com
translated and adapted by: Jelena Dedeić and Savo Gajić
transkript:
U medijima gotovo svakodnevno možemo čuti kako živimo u sistemu brutalnog, nehumanog, "divljeg" neoliberalnog kapitalizma. Neoliberalizam kod prosječnog čovjeka danas, ima vrlo negativan prizvuk i gotovo sva zla ovog svijeta od ratova i nasilja, preko nezaposlenosti, monopola, ekonomske krize, enormnih državnih drugova pa sve do moralnog i kulturnog propadanja društva (šta god neko pod tim podrazumijevao) se pripisuju neoliberalizmu. Riječ neoliberalizam na sigurnom je putu da zamijeni fašizam kao novi pojam za ultimativno zlo. Na tom tragu su i nove ljevičarske jezičke konstrukcije poput liberalni fašizam ili neoliberalni fašizam, koje nas nekako perfidno nastoje ubijediti da između fašizma i neoliberalizma razlike i nema.