Nataša Srdoč o nezakonitim financijskim odljevima iz Hrvatske između 2001 - 2010

Nataša Srdoč, Predsjednica Adriatic instituta za javnu politiku, govori u emisiji HRT Dnevnik 3 na Hrvatskoj nacionajnoj televiziji o nezakonitim financijskim odljevima između 2001 and 2010. (HRT Dnevnik 3, 26/10/2013) Izvor: Dnevnik 3 – Hrvatska Radio Televizija

transkript:

HRT:
Naša gošća večeras je Nataša Srdoč, suosnivačica Adriaticinstituta za javnu politiku, Dobra Vam večer.

Nataša Srdoč:
Dobra večer Siniša i vašim gledateljima.

HRT:
Vaš institut izračunao je da je od 2001 do 2010 godine, dakle iz Hrvatske, pokradeno 15 milijardi dolara. Kako ste došli do tih podataka?

Nataša Srdoč:
Tako je. To je analiza koju je zapravo napravio Global Financial Integrity, organizacija sa sjedištem u Washington DC-ju. Mi sada imamo strateškog partnera GFI s kojim ćemo praviti analizu tokova od 91. godine na ovamo. Ovaj podatak za 2001 – 2010., to vam je u prosjeku izlazilo 1 milijarda i pol dolara godišnje, iz Hrvatske kroz kriminal, korupciju, i poreznu evaziju, što je zapravo 25% BDP mjereno 2011 godine. Zapravo da svedemo to u omjer, da to mogu gledatelji bolje razumijeti, to je recimo ovih dana se kaže da će ministar financija Linić ići u Sjedinjene Američke Države po nekih jednu do dvije milijarde dolara duga, toliko godišnje izlazi iz zemlje. Što znači da taj isti novac koji nama ne treba, znači mi uzimamo dug na taj isti iznos koji izlazi iz zemlje dižu nam se porezi za dug koji mi ne trebamo.

HRT:
Koje afere tek treba raščistiti? Do kad ćemo se koprcati u blatu?

Nataša Srdoč:
Da. Svakako trba raščistiti Hypo Alpe Adriu Banku. Tu je jako veliki broj računa za koje je poznato da su završili u Hypo Alpe poslovnici u Lihtenštajnu. Recimo, Lihtenštajn je promijenio zakone pod pritiskom Amerike, jer su vidjeli da je Lihtenštajn koristio offshore strukture kako bi zapravo sakrio poreze i omogućio američkim državljanima da izbjegnu ne samo plaćanje poreza nego i odgode sudske naloge i vjerovnike. I u tom smislu je takav pritisak napravljen da je Lihtenštajn sada morao otvoriti knjige drugim državama, gdje zemlja može zatražiti imena i iznose njihovih državljana koji se nalaze koji se drže na računima u Lihtenštajnu.

HRT:
Ima li tamo Hrvata?

Nataša Srdoč:
Ima sigurno. Ima sigurno, jer to je zapravo Hypo Alpe Adria preuzeta bila od prinčevske obitelji.

HRT:
Jasno. Osim ta afere ima li još kakvih...

Nataša Srdoč:
Svakakvih ima, Brodosplit koji nije riješen, recimo Daimler Chrysler. Daimler Chrysler je platio 195 miliona dolara Sjedinjenim Američkim Državama kazne zbog podmićivanja dužnosnika u Istočnoj Europi. To obuhvaća Hrvatsku. Znači konstatirano je da je da bi Chrysler platio mito državnim dužnosnicima u Hrvatskoj, međutim mi još nismo saznali kome i koliko. I taj novac se treba vratiti ...

HRT:
Jednu rečenicu za kraj: kako vratiti izgubljeni novac? Postoje li instrumenti?

Nataša Srdoč:
Da, postoje. Treba zapravo zatražiti od zemalja, posebno recimo sad od Lihtenštajna, Austrije, i drugih zemalja, imena i iznose novaca s tim računima hrvatskih državljana. Posebno zapravo treba obratiti paznju na to da se u svim ovim aferama koje sada pratimo da se oduzme imovina, znači svim onim političarima i njihovim recimo rođaci, partneri, ...

HRT:
Dobro, to se radi sad automatizmom, Uskok sjedne na imovinu, blokira je, ...

Nataša Srdoč:
E pa zapravo ne radi se. Ne radi se zbog čega? Ne radi se jer se traži dokaz akta, znači korupcijskog akta. Ne treba postojati dokaz o korupcijskom aktu, već jednostavno čista činjenica da netko posjeduje imovinu iznad svojih mogućnsti je dovoljna da se ona oduzme. I ako se ne može dokazati da je ona stečena na legalan način, ona se može prodati i uplatiti u Hrvatsku riznicu.

HRT:
Hvala Vam puno na dolasku u treći dnevnik.

Nataša Srdoč:
Hvala lijepo i Vama Siniša.