Grujin svijet

Udruženi sadržaj
Čovjek je ušao u autobus i sjeo pored mladića koji je imao je samo jednu cipelu.
-Dečko, izgubio si cipelu?
-Ne, našao sam je.
Ako nam je nešto potpuno očigledno ne mora da znači da je istinito.

Autor bloga, iako je uložio veliki trud u članke, nijednim tekstom ne preporučuje kupovinu ili prodaju hartija od vrijednosti. Dobici ili gubici uzrokovani tumačenjem informacija sa bloga idu na vlastitu odgovornost. Izrečeni stavovi ne predstavljaju stav poslodavca autora.
Ažurirano: prije 3 sata 5 minuta

Ekonomske i političke posljedice napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda

Ned, 02/07/2017 - 15:12
Kolega Dejan Popović i ja smo tokom januara napisali članak o ekonomskim i političkim posljedicama napuštanja prvobitnih načela Međunarodnog monetarnog fonda. Rad je objavljen u posljednjem broju naučnog časopisa za ekonomiju Financing.

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan krajem II svjetskog rata. Cilj uspostavljanja je bio novi međunarodni monetarni sistem baziran na jednom obliku fiksnog deviznog kursa. Smatra se da MMF doprinosi razvoju međunarodne monetarne saradnje, pomaže stabilnosti valutnih kurseva, smanjenju nivoa prezaduženosti država članica MMF-a i smanjenju neuravnoteženosti platnog bilansa zemalja članica MMF-a.
Prvobitno zamišljeni sistem je zbog određenih unutrašnjih slabosti prestao da funkcioniše početkom sedamdesetih godina XX vijeka. Međutim, MMF je nastavio da postoji prilagođavajući se novim okolnostima. Danas MMF djeluje na drugačijim načelima. Između ostalih, MMF dozvoljava svakoj zemlji da bira režim deviznog kursa. Izvor sredstava su mu, pored kvota, i pozajmljivanja od razvijenih zemalja i zemalja sa trgovinskim suficitima.
MMF danas pozajmljuje novac vladama zemalja, a ne monetarnim vlastima. Takođe, ta sredstva više nisu predviđena isključivo za održavanje deviznog kursa. MMF odobrava mnogo iznose nego na početku, sa dužim rokovima vraćanja i sa bitno drugačijim ciljevima. U radu razmatramo da li je ispunjavanje tehničko-ekonomskih kriterija za pomoć odlučujući faktor za dobijanje zajma MMF-a. S tim u vezi, diskutujemo u kojoj mjeri odobravanje pomoći zavisi od preferencijalno-političkih uslova visoko razvijenih država. Ukoliko se pomoć odobrava sa svrhom ispunjenja zacrtanih spolјnopolitičkih agendi visoko-razvijenih zemalja to je u suprotnosti sa osnovnim postulatima sadržanih u statutu MMF-a. U tom slučaju, „doktrina ekonomske neutralnosti“, koju ističe MMF kao suštinsku karakteristiku svoje politike, može biti pokriće za imperijalističke težnje Sjedinjenih Američkih Država i ostalih razvijenih industrijskih zemalјa.
Struktura rada je sljedeća:1. BRETON-VUDSKA KONFERENCIJA i OSNIVANJE MMF-A1.1. Osnivanje i ciljevi MMF-a2. UREĐENJE MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA3. PROBLEMI SA FUNKCIONISANJEM MEĐUNARODNOG MONETARNOG SISTEMA PO PRVOBITNIM NAČELIMA3.1. Kontroverze Vašingtonskog konsenzusa 3.2. Glasanje u MMF-u4. MMF DANAS4.1. Izvori sredstava MMF-a4.2. Uslovljavanja od strane MMF-a4.3. Uticaj SAD u MMF-u4.4. Karakteristike službenih misija MMF-a4.5. Kritike djelovanja MMF-a4.6. Politička dimenzija MMF-a4.7. Ukrajinska i Grčka kriza kroz prizmu MMF-a4.8. Alternative MMF-uZAKLJUČAK
Oni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.
Kategorije: BiH

Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju

Pet, 02/06/2017 - 01:05
Na VII Međunarodnom simpozijumu o upravljanju prirodnim resursima koji je održaan 31. maja na Fakultetu za menadžment u Zaječaru objavljen je moj rad "Karakteristike tržišta duga na tržištima u razvoju". Rad je prilagođen zahtjevima Sipozijuma. U radu sam naveo dostignuća domaćih i stranih autora čije analize i kritike se uglavnom baziraju na primjerima iz razvijenih tržišta kapitala. Fokusirao sam se na primjenu portfolio diverzifikacije na hartije od vrijednosti na tržištima u razvoju. Koristeći Markovicev metod portfolio selekcije, ali i druge kriterijume za odabir hartija, poput kriterijuma likvidnosti, rizika, i broja dana trgovine dokazao sam da je efekat diverzifikacije, uz sva ograničenja, na malom tržištu moguć i poželjan. Osim toga, ukazao sam na faktore koji utiču na tržište poput odluka Ministarstva finansija, uticaja Penzijskog rezervnog fonda, plaćanja poreza i legalizacije objekata kupovinom obveznica.Tržišta u razvoju su tradicionalno shvatana kao tržišta sa jeftinom radnom snagom i sirovinama. Međutim, usljed ubrzane urbanizacije, ova pretpostavka se promijenila. Danas tržišta u razvoju imaju visoke stope rasta, trend jačanja srednje klase sa rastućim prihodima te važnu ulogu u globalnoj ekonomiji. Najčešće, tržišta u razvoju se definišu kao tržišta tj. zemlje sa brzim rastom koje koriste ekonomsku liberalizaciju kao primarni motor rasta. Tržišta u razvoju odlikuje institucionalna turbulencija i niži nivo ekonomskog razvoja u odnosu na razvijene zemlje. Tržište u razvoju se odnosi na zemlju koja je započela tranziciju političkog ili ekonomskog sistema i doživjela rapidan ekonomski razvoj. Hoskisson je identifikovao 64 ekonomije u razvoju. U te zemlje iz okruženja Bosne i Hercegovine ulaze: Hrvatska, Srbija, Makedonija, Albanija, Bugarska i Rumunija.Praksa na razvijenim tržištima pokazuje da sveukupan rizik, odnosno standardna devijacija godišnjih prinosa, inverzno varira u odnosu na veličinu kompanije. analizirajući kompanije na Banjalučkoj berzi, ustanovio sam da većina listiranih društava pripada kategroriji “mikro” tržišne kapitalizacije u skladu sa klasifikacijom Duff and Phelps.Tu su kompanije od 2.395 – 632.770 miliona američkih dolara. S cilјem da ukažem na rizičnost tržišta pokazao sam da stopa prinosa na sopstveni kapital koja predstavlјa zahtjevanu stopu prinosa koju ulagač očekuje od investiranja u akcijski kapital određenog društva na malim berzama sadrži jednu važnu komponentu. U skladu sa CAPM pristupom, iznos premije za tržišnu kapitalizaciju iznosi 9,53% za kompanije koje pripadaju u grupu manjih u ovoj kategoriji do 3,74% za kompanije koje pripadaju u veće u ovoj grupi. Takođe, premija za rizik zemlјe poslovanja predstavlјa dodatnu zahtjevanu kompenzaciju investitora uslјed izlaganja faktorima rizika koji su specifični za zemlјu ulaganja. Uvidom u relevantne svjetske finansisjek servise pokazao sam da je Country Risk Premium za Bosnu i Hercegovinu 9,75%.
Struktura rada je sljedeća:1. UVOD
2. LITERARNI PREGLED DIVERZIFIKACIJE PORTFOLIJA NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
3. POZICIJA INSTITUCIONALNIH INVESTITORA NA MALIM TRŽIŠTIMA
4. IZBOR HARTIJA U PORTFOLIO NA TRŽIŠTIMA U RAZVOJU
5. FAKTORI KOJI UTIČU NA TRŽIŠTE DUŽNIČKIH HARTIJA OD VRIJEDNOSTI U REPUBLICI SRPSKOJ
ZAKLЈUČAK
REFERENCEOni koji i dalje žele da vide rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu. Takođe, rad je moguće pogledati u Zborniku radova sa Simpozijuma  od 336. do 345. stranice.
Kategorije: BiH

Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend

Čet, 01/06/2017 - 00:50
Profesor Marko Đogo i smo napisali članak o kriptovalutama "Kriptovalute – ostvarenje Hajekovog sna, prilika za investiciju ili prolazni trend". Rad je objavljen u majskom broju naučnog časopisa za ekonomiju Finrar. Rad je u neku ruku nastavak rada "Bitkoin groznica. Alternativa novcu, prilika za ulaganje ili internet prevara" koji je objavljen u istom časoposi u februaru 2014. U tom članku smo pisali da je bitkoin kriptografska-virtuelna valuta, koju u to doba zvanično ne priznaje nijedna zemlјa i iza koje ne stoji nijedna institucija niti pojedinac. Bitkoin smo opisali kao program koji se stalno izvršava na internetu i održava ga mnoštvo računara koji obrađuju transakcije kojima se bitkoin kreće među korisnicima. Istovremeno, bitkoinom je moguće, fizičkim, ali sve više i pravnim licima, plaćati narudžbe preko interneta. Tada smo rekli da kretanje vrijednosti bitkoina podsjeća na kretanje cijene zlata - raste što je veća neizvjesnost na finansijskim tržištima. Zato djeluje kao “sigurna luka” u krizi. Bitkoin je zamišlјen kao univerzalna valuta obračun vrijednosti i za plaćanja, ali njegova primjena već nudi istorijske dokaze. Ako je zaista ukupan broj bitkoina 21 milion, to znači da se neće pojaviti “autoritet” koji bi “štampao novac“ očekujući od korisnika da vjeruju da će sve više stvorenog novca imati istu vrijednost. Najkraće, bitkoin predstavlјa virtuelni novac, sa dvije od tri funkcije pravog novca. Najvažnije, fenomen je dokazao da "nevladina” valuta bez kontrole centralne banke odlično služi i za iskazivanje vrijednosti i rado prihvaćen kao sredstvo razmjene.
U ovo radu smo podsjetili da je kriptovalutama, budući da su digitalno sredstvo razmjene, moguće plaćati razne, legalne i ilegalne, narudžbe preko interneta. U skladu sa tim, kriptovalute predstavljaju digitalni ekvivalent novca.  Za razumijevanje funkcionisanja kriptovaluta potrebna su određena informatička znanja ali njihovo korištenje i upotreba relativno su jednostavni. Međutim, uprkos širokoj primjerni postoje brojni rizici upotrebe kriptovaluta.Struktura rada je:
UVOD
1. NASTANAK ELEKTRONSKOG NOVCA I ISTORIJA KRIPTOVALUTA
1.1. Nastanak kriptovaluta, tržište i projekcije
1.2. Sticanje kriptovaluta i špekulacije
1.3. Zadržavanje anonimnosti kao najveća prednost i mana
2. RIZICI KRIPTOVALUTA
3. INVESTICIONI POTENCIJAL KRIPTOVALUTA
4. KRIPTOVALUTE KAO UNAPRIJEĐENI „HAWALA“ SISTEM
ZAKLJUČAK
LITERATURAOni koji i dalje žele da vide naš rad mogu da ga preuzmu na sajtu Academia.edu.
Kategorije: BiH